ĆirilicaLatinica Contact UsJavne nabavke


 

1

 

2


3

 

4

 

ISSN (Online) 2812-9636

INSTITUCIJA
:
ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Dr Jasmina Nikolić, direktorka Istorijskog arhiva Požarevac


AUTOR I UREDNIK PORTALA:
Dr Jasmina Nikolić


TEHNIČKI UREDNIK:
Aleksandra Bogdanović

 

AUTORI:
Dr Jasmina Nikolić
Dr Dragana Miloradović
Nataša Milošević Dulić
Mirjana Stepanović


POČETAK
1.10.2021.

STATUS:
U toku
___________________________

KONTAKT PODACI:
ISTORIJSKI ARHIV POŽAREVAC
DR VOJE DULIĆA 10
12000 POŽAREVAC
REPUBLIKA SRBIJA
www.arhivpozarevac.org.rs
info@arhivpozarevac.org.rs
+381.12.523.082

 

ARHIVALIJA MESECA ARHIV POZAREVAC

ARHIVALIJA MESECA – JANUAR 2024.

 

 

   Arhivalija januar 2024

OBELEŽAVANjE SLAVA TOKOM VELIKOG RATA

 

Pristigavši na Krf, na ostrvo Vido, preživevši Golgotu prelaska preko Albanije, Srpska vojska nije bila u potpunosti spasena. Pregledom pristiglih ranjenih, bolesnih, iznemoglih vojnika, jedan broj je odmah upućen na ostrvo Lazaret, drugi su ostali na Vidu, dok su u periodu od kraja 1915. do 1917. nekoliko hiljada bolesnih vojnika i izbeglica evakuisani  u Bizertu, na severu Tunisa.

 

I tada je francuska medicinska i humanitarna misija pokazala svoju brigu za nemoćne i bolesne, a prema sporazumu između Francuske i Engleske, francuska vlada je preuzela i brigu o lečenju srpskih bolesnika ne samo u bolnicama na francuskoj teritoriji, već i evakuisanih u Alžir i Tunis. Na njihovom lečenju bile su angažovane pripadnice stranih dobrovoljnih misija, Bolnice škotskih žena i Srpskog potpornog fonda.
(Više: J. Živković, Savezničke sanitetske misije i lečenje Srpske vojske, u: Grupa autora „Srbija i Braničevo u Velikom ratu 1914-1918", Posebna izdanja, Istorijski arhiv Požarevac, Požarevac, 2014, str. 96-117.)

 

U „Ratnom dnevniku“ nalazimo sećanja Živka Mirkovića, podnarednika iz Dubravice, ranjenika upućenog u Bizertu. Posle 18 dana provedenih u lađi, od 23. aprila do 11. maja 1917, na Spasovdan, grupa bolesnih stigla je na afričko tlo, a potom vozom iz Sidi Abdala u Tunis. Odatle drugim vozom putovali su do bolnice gde su stigli 12. maja 1917. Podnarednik Mirković bio je u bolnici sve do kraja rata i u svojim sećanjima zapisivao je crtice iz života kao što su najezde skakavaca, vrabaca, opisivao slike na suncu izgorelog ječma i žita, zarudelo grožđe već na Ivanjdan, bavljenje pčelarstvom - čime se bavio i po povratku u oslobođenu Srbiju, pomračenje meseca i molitve Turaka, Tunižana i Alžiraca upućenih Alahu. Ali, tu su i opisi poštovanja običaja Srba, bolesnih i ranjenih, koji su u bolnici u Bizerti ili na brodu, tokom prelaska Sredozemnog mora, obeležavali  dan svoje porodične slave.

 

Tako je Živko Mirković napisao: "...tu ja proslavim na moru moju slavu mladi đurđevdan. Sa jedan litar konjaka i 3 kutije cigare počastim moje drugove i spomenemo moje krsno ime i setimo se one stare poslovice koje naši stari moli boga da bog pomogne i u vodi i u gori..."
(Istorijski arhiv Požarevac, Zbirka digitalnih medija 2005 -  , Digitalna kolekcija Aleksić-Mirković)

 

Fotografijom iz Bizerte, iz bolnice, nastale na dan Svetog Stevana, 27. decembra 1917. (8. januara 1918. po novom kalendaru) naglašavamo duhovnu snagu srpskog naroda koji proslavlja svoju krsnu slavu i u tako teškim ratnim uslovima, čak i u ratničkoj bolesničkoj postelji. Januarski dani podsećaju nas i na gubitak jednog od izuzetnih vojskovođa iz Prvog svetskog rata, koji je preminuo 14. januara 1922. godine - đenerala Pavla Jurišića Šturma, komandanta III Armije Dunavske divizije u okviru koje su se nalazili 8. i 9. puk sa borcima iz Požarevačkog okruga, a čije ime danas nosi kasarna Vojske Srbije u Požarevcu.

 

Fotografija: „Slava Sveti Stevan"; na poleđini je tekst:
Za uspomenu svom paši Dragoljubu M. Kostiću na dan svoje slave, izvan svoje otadžbine od Milorada B. Petkovića
L`hospital temporaire Sidi Fath Allar
Pres de Tunnis  27. XII-917/ 9-I-918."
Istorijski arhiv Požarevac, Zbirka digitalnih medija 2005 - , Digitalna kolekcija Jovana Milačića.

Odabrala: dr Dragana Miloradović, arhivski savetnik